(Video+Foto) Razgovor - Zoran Andročec direktor INGRA-DET iz Düsseldorfa.
INGRA-DET iz Düsseldorfa je grupacija četrdeset hrvatskih tvrtki koje izvode investicijske radove (u brodogradnji, metalnoj, kemijskoj, građevinskoj industriji  i instalacijskim obrtima) u SRNJ je izvela u 2019. radova u vrijednosti od 100 milijuna  euro s prosječnim brojem od 2000 radnika, a 2020. godine registrira smanjenje od 30%, uglavnom radi nemogućnosti dovođenja ne-EU podizvođača i izaslanja ne-EU građana koji u HR imaju radno-boravišnu vizu, te pomaka i otkazivanja poslova u brodogradnji i autoindustriji. O aktualnoj situaciji i poslovnom ozračju razgovarali smo u Berlinu s  Zoranom Andročecom direktorom INGRA-DET iz Düsseldorfa, nakon nedavnog sastanka s predsjednikom RH Zoranom Milanovićem, koji je razgovorao s predstavnicima hrvatskih tvrtki koje rade u  SR Njemačkoj.

Gospodine Andročec koja je zadaća Vaše udruge INGRA-DET iz Düsseldorfa?
Mi smo poslovno udruženje koje na pametan način udružuje tvrtke u zajedničkom nastupu na tvrdom tržištu SR Njmačke, ujedno i na drugim europskim tržištima. Što znači da one funkcije koje se mogu objediniti, mi to objedinjujemo i kroz administrativne, pravne i ostale porezno-savjetničke usluge, pomažemo firmama da ne samo ostvare svoje poslove, nego i naplate i pametno oporezuju svoj profit.

U Berlinu imali ste susret s predsjednikom RH Zoranom Milanovićem, nakon koga smo i razgovarali. No, da nam prije kažete još nešto o INGRI u Njemačkoj. Imate više od 2000 ljudi u SR Njemačkoj?
Točno je to, ne ljudi, nego visoko kvalificiranih radnika tehničke struke, majstora i inžinjera, koji izvrsno surađuju s našim njemačkim nalogodavcima, kao samostalne firme u brodogradnji u zrakoplovnoj i automobilskoj industriji, kao kemijskoj, metalnoj i drugim industrijama koje servisiraju njemačke industrije.
To su napredne industrije i mi smo blizu njemačkih standarda u ukupnoj našoj kvaliteti i nadamo se da će mo moći kroz suradnju s njemačkim tvrtkama ostvariti skok u digitalnu i tehničko-tehnološku revoluciju kaoja nam treba za budućnost.
VIDEO:Razgovor - Zoran Andročec direktor INGRA-DET iz Düsseldorfa.

Razgovarali ste, kao čelni čovjek, prateći djelovanje Ingre u Njemačkoj, s predsjednicima, potpredsjednicima, premijerima, ministrima, uvijek ste u Berlinu kada treba reći prve i prave informaciji o udruženju tvrtki Ingra koje djeluju u Njemačkoj. Koji su  vaši današnji problemi, odnosno što ste razgovali u Berlinu s predsjednikom RH Zoranom Milanovićem?
Govorili smo o strateškoj novoj paradigmi koja je potrebna Hrvatskoj. I predsjednik RH mora prepoznati da ima ustavne ovlasti u vanjskoj politici a one su izvan granica RH vrlo opipljive. Nama treba novi način udruživanja. Nama treba Hrvatsko-njemačka gospodarska komora ili komora koja okuplja hrvatske tvrtke, kako bi mogli na jedinstveni način braniti ovdje svoje interese, istovremeno surađivati i u njemačkom i na trećim tržištima s njemačkim tvrtkama.

Možda predsjednik nije mogao za ovo kratko vrijeme ni sagledati sve vaše probleme gospodien Andročec. Koji su to konkretni problemi. Imate više od 40 tvrtki u Ingra udruženju?
Točno, mi smo predlagali zapravo riješenja. Mi za probleme imamo riješenja. Predhodnim Vladama i predsjednicima repulika, pisali smo puno puta o načinima kako nešto treba riješiti i mislim da imamo sluha i u izvršnoj vlasti RH kao i s predsjednikom RH da sada nešto konkretno i napravimo. Prvenstveno tu mislim o tome da je potrebno aktivirati sve svoje snage sada na dobivanju kvalitetnih poslova koji će donijeti znanja i kapital u RH.

Realizirali se nešto g. Andročec od tih Vaših pitanja. Prošle godine bili smo na Vašoj godišnjoj konferenciji u Düsseldorfu, gdje je nazočio i gospodin Štromar, bivši potpredsjednik Vlade RH, te ministri iz RH, kao i vodeći ljudi tvrtki iz udruženja Ingra. Je li se nešto realiziralo?
Mi smo ostali kao u predhodnim godinama iste jačine, iste važnosti ali problem je da je RH žrtva svoje pozicije u EU što se tiče raznih negativnih stvari. Nas je pogodio Covid, nas je pogodio Brexit, nama se događa i u tehničko-tehnološkom smislu jedno nazadovanje. Prema tome nije do nas nego je do RH koliko će ona uspjeti provesti ono što je dobila kao ideju.

Razgovarao sam s nekim voditeljima tvrtki u Vašem udruženju. Kažu da im radnici „bježe“ u njemačke tvrtke?
Radnici ne bježe, nego prelaze tamo gdje im je bolje. Kao što smo mi otišli iz Hrvatske u Njemačku, jer tu imamo veće plaće, nema tu velike razlike, međutim problem je što ne može poslodavac hrvatski zamjeniti ukupni paket dobrog života i kvalitetne socijalne usluge u RH. To su kompleksni odnosi i na malom prostoru dolazi do velike konkurencije. Kada polete na 1200 km od Zagreba do Düsseldorfa postoji toliko konkurentnih fiskalnih i poslovnih udruženja da je teško uvjeriti dugoročno naše tvrtke i radnike da ostanu u poslovnom nastanu u RH. Ali nadamo se da možemo promjeniti tu paradigmu.

Koliko je Covid -19 utjecao na ove vaše tvrtke u udruženju Ingra?
Oko Uskrsa 2020. nismo mogli recimo mjesec dana doći na svoja gradilišta. Uspjeli smo zadržati svoje poslove ali naravno da nam taj mjesec dana posla kao i naknadno ne mogućnost dolaženja naših podizvođača izvan EU-e na naša gradilišta šteti poslovnom rezultatu.
To nisu izgubljene pozicije, nego je to samo smanjen promet.

Koliko Hrvatska može iskoristiti ovaj Ingra stečeni kapital u Njemačkoj, koji upotrebljavate u Hrvatskoj i nekim susjednim državama?
Hrvatska definitivno zadnjih 50 godina ima koristi od nas jer svake godine mi značajna sredstva prebacujemo ne samo u obliku novca nego i u obliku tehnologije, tehnike i znanja. Isto tako ona znanja koja ovdje ljudi nauče i način rada organizacijski u kapitalističkom tvrdom društvu Njemačke, jako dobro je došlo na izgradnji tvornica u Hrvatskoj i na ostvarivanju i proširivanju naših poslova u Hrvatskoj.

Gospodien Andročec Vi ste direktor poslovnog udruženja Ingra u Njemačkoj. Koji su glavni problemi u daljenjem ugovaranju poslova u Nejmačkoj?
Očekujemo probleme radi ne likvidnosti njemačkih firmi i radi problema njemačkih banaka. Ako njemačke banke dožive potres i postanu ne likvidne, definitvivno će se to odraziti na ostvarivanju projekata u Njemačkoj a onda u sljedećem valu i na Hrvatsku. Dakle imamo optimizam što se tiče zajedničkog nastupa. Međutim što se tiče nekih parametara i indikacija iz financijskog svijeta predviđenih za 2021. i 2022. godinu bojim se da će doći do restrukturiranja nama poznatih odnosa.
I tu treba biti spreman, osluškivat, pripremat se i ne spavat.

Veliko je ovo njemačko tržište g. Andročec, hrvatski radnici cijenjeni su u Njemačkoj. Gdje vidite opstanak hrvatskih tvrtki u Njemačkoj?
Hrvatske tvrtke su definitivno dio Njemačke. Hrvati su dio Njemačke. Sad u kojo formi će se Hrvati nastaniti dalje poslovno u Njemačkoj, to je ovisno o razvitku događaja i o tome koliko je Hrvatska atraktivna kao sjedište firmi.

Jednom prilikom naglasili ste i neke nesporazume glede socijalno-mirovinska pitanja vaših radnika. Je li to riješeno?
Ne, kao prvo to se zove pitanje njemačke mirovine. Da kako da je nominalno njemačka mirovina koja se zaradi u pet godina otpilike jednako vrijedna kao hrvatska mirovina koju zarade ljude u 25-30 godina rada. Međutim uvijek je pitanje naknadnog oporezivanja i mjesta gdje se ta mirovina isplaćuje. Bilo da je Njemačka, bilo da je Hrvatska. Pitanje je jeste li prijavljeni ili niste? Naši ljudi malo znaju o mogućnostima te socijalne sigurnosti u budućnosti i to su kompleksna područja gdje mi svojim radnicima omogućujemo ne samo hrvatsko osiguranje nego i njemačko osiguranje i ne samo prvi nego i drugi i treći stup.

100 milijuna vrijednosti poslova izveli ste u 2109. godini u Njemačkoj. Koja branša je bila najprofitabilnija?
To su bila kemijska, metalna i brodogradnja kao industrija kao naši glavni nositelji poslova. Dakako da se sada taj „šiht“ sada mijenja s putničkih brodova na neke druge brodove na neke druge objekte koje koriste u brodogradnji. Uvijek će biti za našeg kvalitetnog majstora, dok je naših majstora bit će i posla u Njemačkoj.

Ingra djeluje kao samostalna organizacija, udruženje u SR Nejmačkoj. Ima li nekih koperacija, oslanjanja na njemačke tvrtke?
Ne! Mi želimo ostati podizvođači prve ruke što je dovoljno kvalitetna pozicija i koju treba braniti. Mi smo imali probleme nakon što smo ušli u EU da smo pali s mjesta podizvođača kvalitetnog broja jedan na drugo mjesto i sad smo natrag na tom prvom mjestu i to treba širiti i braniti.

Kako pratite ove suvremene njemačke tehnologije. Ima malo razlike u odnosu na Hrvatsku ili bolje rečeno nijemci su i nekoliko koraka naprijed?
Naravno nije samo tehnika-tehnologija, organizacija građenja i digitalizacija. Tu je i znanje njemačkih inžinjera, tu je znanje hjihovih prvanika i ekonomista koji se s jednom razvijajućom industrijom i bumom u tehnici i tehnologiji sve više udaljuju od hrvatskih standarda. Međutim ništa to nisu stvari koje se kroz jedan sinergijski efekt obrazovanja industrije, reindustrijalizacije Hrvatske, ne mogu nadoknaditi. Sjećamo se da smo počeli raditi u Njemačkoj jako siromašni, da smo kroz rad u Njemačkoj izgradili i sebe i našu industriju i taj model se zapravo trajno ne mijenja.

Gospodine Andročec davno je to bilo kada ste počeli raditi u SR Njemačkoj. Gdje vidite Ingru sutra?
Nadam se i dalje u Njemačkoj i nadam se u sljedećih 50 godina rada.

Poslovno udruženje "INGRA" je osnovano 1955. godine kao poslovno udruženje najvećih hrvatskih industrijskih tvrtki s ciljem pružanja investicijskih projekata i usluga u inozemstvu. Od 1995. je temeljem zakonskih promjena u Republici Hrvatskoj registrirana kao Gospodarsko interesno udruženje INGRA-DET, tj. kao "INGRA Geschäftsvereinigung".  U Saveznoj Republici Njemačkoj aktivnosti traju od 1967. godine, a trenutno ima preko 40 tvrtki iz Hrvatske te jedna iz Bosne i Hercegovine. INGRA-DET ima značajnu ulogu u zapošljavanju izaslanih kvalificiranih djelatnika u Njemačkoj i Europskoj Uniji.
FOTO: Razgovor - Zoran Andročec direktor INGRA-DET iz Düsseldorfa.


Video vijesti

Najave i termini